BANjALUKA - Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH (CB BiH) domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.
- Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, a godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu iznosila je 4,42 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo 4,80 odsto.
- Ekonomisti ističu da rast cijena više nije isključivo posljedica skupljih energenata i uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji, poput rasta troškova rada i poslovanja.
- Stručnjaci upozoravaju da je BiH, kao uvozno orijentisana ekonomija, posebno osjetljiva na globalna kretanja, uključujući cijene nafte, sirovina i transportnih usluga.
- Prema procjenama ekonomista, dalji tok inflacije zavisiće prvenstveno od razvoja geopolitičke situacije i kretanja na svjetskom tržištu energenata.
Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.
To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.
Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.
Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja kazao je za "Glas" da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.
- Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena - rekao je Ljuboja.
Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.
- BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje - naglasio je Ljuboja.
Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.
- BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga - kazao je Pavlović.
Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.
- Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja - istakao je Pavlović.
On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.
PROGNOZE
Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.
- Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja - poručio je Pavlović.