BANjALUKA - Temperature koje ovih dana dosežu 40 stepeni, a prema prognozama narednih dana mogle bi ići i do 42, napunile službe hitne pomoći širom Srpske, ali nisu zaustavile mnoge poslodavce da radnike i dalje šalju na užarene ulice i gradilišta, iako ljekari upozoravaju na opasnosti po zdravlje.
- Živa ide i do 42 stepena, sindikat traži hitne mjere
- Brojni poslodavci ne prekidaju radove na otvorenom uprkos apelima
- Hitna pomoć je puna pacijenata sa stomačnim tegobama, prehladama i simptomima izazvanim kvarenjem hrane
Ekstremne vrućine povećavaju rizik od dehidracije, toplotnog udara, pada krvnog pritiska i pogoršanja hroničnih oboljenja, zbog čega stručnjaci savjetuju izbjegavanje izlaska napolje u najtoplijem dijelu dana i dodatni oprez. Zbog sve češćih toplotnih talasa, Savez sindikata Republike Srpske zatražio je hitno donošenje pravilnika kojim bi bila propisana posebna zaštita radnika na otvorenom, kroz pauze, prilagođeno radno vrijeme i mogućnost obustave rada u najtežim uslovima.
Pomoćnik direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina Gordana Savin kazala je za "Glas" da je posljednjih dana zabilježen povećan broj pacijenata u Službi hitne pomoći, najviše zbog stomačnih tegoba, virusnih infekcija i posljedica naglih temperaturnih oscilacija.
- Hitna pomoć je puna pacijenata sa stomačnim tegobama, prehladama i simptomima izazvanim kvarenjem hrane, padom imuniteta i naglim promjenama temperature. Za sada nismo imali slučajeve toplotnog udara, vjerovatno zato što su građani oprezniji i nastoje da se zaštite od sunca - rekla je Savin.
Dodala je da su tokom ljeta učestaliji i crijevni virusi zbog češćeg boravka na bazenima i putovanja, dok ledeni napici mogu izazvati grčeve i iritaciju želuca. Zdravstveni problem predstavljaju i upale grla izazvane čestim prelascima iz rashlađenih prostorija na visoke spoljne temperature.
Prema njenim riječima, posebnu opasnost vreli dani predstavljaju za hronične bolesnike, naročito osobe sa kardiovaskularnim i respiratornim oboljenjima, ali i za pacijente koji koriste diuretike, zbog povećanog rizika od naglog pada krvnog pritiska.
Slična situacija je i u Trebinju. Ljekar u Službi hitne pomoći Doma zdravlja Trebinje Katarina Jeftović kaže da nije riječ o drastičnom povećanju broja pacijenata, ali da je uobičajeno više pregleda tokom talasa visokih temperatura.
- Najčešće se javljaju pacijenti sa glavoboljom, vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem, dijarejom, kao i poremećajima krvnog pritiska. To su simptomi koji prate ovakve vremenske prilike i očekivani su za ovo doba godine - rekla je Jeftovićeva.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević ističe da značajnijeg osvježenja još nema na vidiku.
- Najtopliji će biti naredni dani, kada će maksimalna temperatura u većini krajeva iznositi između 38 i 41 stepen, ponegdje i do 42. Krajem sedmice očekuje se blagi pad temperature, ali bez pravog osvježenja. Mogući su lokalni pljuskovi sa grmljavinom, koji zbog velike količine energije u atmosferi mogu usloviti i pojavu vremenskih nepogoda - rekla je Đorđevićeva.
Navela je da temperaturni rekordi za sada nisu oboreni, iako su vrijednosti znatno iznad prosjeka za ovo doba godine, te da će se već od naredne sedmice vreli talas ponovo intenzivirati.
Zbog sve češćih i intenzivnijih toplotnih talasa, Savez sindikata Republike Srpske zatražio je od resornog ministarstva hitno donošenje pravilnika kojim bi se uredila zaštita radnika koji posao obavljaju na otvorenom.
Predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković kaže da u Srpskoj ne postoji nijedan propis koji obavezuje poslodavce na posebne mjere zaštite zaposlenih tokom ekstremnih vrućina.
- Godinama slušamo apele i preporuke, ali preporuke nikoga ne obavezuju. Kada ne postoji propis, inspekcija nema mehanizme da naloži mjere ili sankcioniše poslodavce koji radnike izlažu velikom riziku. Građevince, putare, poljoprivrednike i sve koji rade na otvorenom moramo zaštititi jasnim pravilima, a ne oslanjati se na dobru volju poslodavaca - rekao je Stanković.
SAVJET LjEKARA
Gordana Savin poručila je građanima da izbjegavaju boravak na suncu od deset do 17 časova, unose dovoljno tečnosti, nose laganu odjeću i rashlađuju prostorije, ali da temperaturna razlika između spoljne i unutrašnje sredine ne bude prevelika.
- Posebno je važno da hronični bolesnici redovno kontrolišu krvni pritisak i po potrebi se konsultuju sa ljekarom oko terapije - naglasila je Savin.
