Uoči još jednog izbornog ciklusa u Srpskoj, političke stranke polako postavljaju svoje strategije i predstavljaju prve poruke kojima planiraju privući birače.
Mnogi akteri ostaju u okvirima već viđenih političkih obrazaca, pažnja javnosti i analitičara ponovo je usmjerena ka Banjaluci i pitanju kakav će marketinški potez povući Draško Stanivuković, lider PSS..
Neke partije već su izašle sa prvim vizuelnim rješenjima i porukama. Ujedinjena Srpska nastupa sa sloganom „Dobra, prava, zdrava“, dok je SPS izabrao slogan „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD se očekuje oslanjanje na provjerenu nacionalnu retoriku i teme odbrane entitetskih nadležnosti.
Međutim, kada je riječ o kreativnom konceptu i postavljanju novih standarda u komunikaciji, najveći fokus i dalje drži Stanivuković koji se kroz dosadašnje nastupe profilisao kao političar koji traži način da kreira temu o kojoj će se danima raspravljati. U prethodnim kampanjama vidjeli smo čuveni performas u dresu i porukom sa terena“Republika Srpska mora da se brani!“, radnu atmosferu sa „zavrtanjem rukava“ i jasnom porukom „Djela“, te kasnije stavljanje akcenta na konkretne projekte i rezultate rada.
Politički analitičar Mladen Bubonjić objašnjava da političke stranke kod nas, ali i u svijetu, sve češće pate od nedostatka kreativnosti, pa se njihove strategije uglavnom svode na reciklažu starih obrazaca i prepisivanje tuđih ideja.
Prema njegovim riječima kraće forme i emotivni naboj postali ključni mehanizam modernog političkog marketinga.
– Vidimo da se slogani prilagođavaju novim formama, prije svega društvenim mrežama, da budu što upečatljiviji. Naravno, to ništa ne znači kada je riječ o razumljivosti, najčešće izazivaju određene emocije, najčešće asociraju na cijelu naciju, pa smo mogli da vidimo i nove primjere sa Ujedinjenom Srpskom i SPS da se spominju porodica, čast, ponos i slično. Ti kratki slogani mogu izazvati emocije, ali opet ostavljaju svakome na slobodu da to proizvoljno tumači. Naravno, iz tih slogana se uopšte ne može naslutiti kakav je program, šta zagovaraju, nego samo da izazovu te emocije, na taj način privlače pažnju ali to ne znači nužno dobijanje glasova. To možemo očekivati i od ostalih partija, kao i kratke forme kada je reč o videoformatima, možemo očekivati kao i do sada više pažnje na ličnosti, najčešće na lidere nego na programe koji su poprilično apstraktni građanima – rekao je Bubonjić.
Prema njegovoj ocjeni generalno gledano što više para, što veća stranka, to su jače poruke, naravno, više se ulaže, kreativniji su rezultati koji timovi proizvode.
Inače, snažna poluga Stanivukovićevog uticaja jeste dominacija u digitalnom prostoru. On je bio među prvima koji je profilima na mrežama pristupio planski i sistematično, pretvorivši ih u primarni kanal komunikacije sa građanima.
Prema Bubonjićevoj ocjeni, Stanivuković je na taj način podigao ljestvicu i natjerao čak i političke protivnike sa znatno većim resursima da promijene svoje navike.
– Stanivuković je prvi u ozbiljnoj mjeri i na ozbiljniji način pristupio tome, prvi je dosegao neke velike brojke kada je riječ o pratiocima na društvenim mrežama i dan-danas prednjači u odnosu na ostale. On je postavio neke repere, neke granice i ljestvice podigao na određene visine kada je riječ o nastupu na društvenim mrežama – navodi Bubonjić.
Pojasnio je da ga i ostali svakako prate, ali ne u toj mjeri. Vidjeli smo da je nakon izvjesnog vremena i Milorad Dodik, predsjednik SNSD, postao aktivan, odnosno njegov tim, jer je postao svjestan moći i značaja društvenih mreža i odgovorio na te izazove.
Predstojeća kampanja biće nov ispit za sve marketinške timove. Iako stručnjaci napominju da je stvarni učinak samih slogana i poruka u glasovima teško precizno izmjeriti, jer na birače utiču i stranačka baza i rad na terenu, u trci gdje tradicionalni bilbordi i jednolična saopštenja sve teže dopiru do publike, atraktivan slogan i upečatljiv nastup ostaju ključni za privlačenje pažnje.