Američke obavještajne službe procjenjuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin u narednih nekoliko godina mogao pokušati testirati odlučnost NATO-a ograničenim vojnim napadom na neku od članica Saveza, objavili su CNN i Wall Street Journal.
U američkim procjenama razmatra se više mogućih scenarija ruske eskalacije – od kibernetičkih napada i hibridnih operacija do ograničenog vojnog upada kojim bi Moskva pokušala provjeriti jedinstvo NATO-a i spremnost članica da aktiviraju član 5. o kolektivnoj odbrani.
Prema procjenama američkih obavještajnih službi, mogućnost direktnog ruskog vojnog upada i dalje je mala, ali bi se s vremenom mogla povećavati.
Jedan od izvora upoznatih s procjenama rekao je CNN-u da bi, ukoliko Putin odluči eskalirati sukob, među najvjerovatnijim metama mogle biti baltičke zemlje ili Poljska.
Vašington ove godine promijenio procjenu
Sjedinjene Američke Države ranije su procjenjivale da Putin neće namjerno izazvati neku članicu NATO-a dok traje rat u Ukrajini. Međutim, prema pisanju Wall Street Journala, ta procjena promijenjena je početkom ove godine.
Američki i evropski zvaničnici strahuju da bi Putin mogao dodatno zaoštriti sukob s NATO-om ukoliko ne uspije pronaći izlaz iz rata u Ukrajini koji bi mogao predstaviti kao uspjeh.
Američke obavještajne procjene mogućnost neke vrste ruske akcije smještaju u period od ove jeseni do 2029. godine.
Cilj takvog poteza, prema procjenama, ne bi nužno bio pokretanje velikog rata protiv NATO-a, već stvaranje situacije u kojoj bi članice Saveza morale odlučiti predstavlja li ruska akcija napad koji zahtijeva zajednički odgovor.
Član 5. NATO-ovog ugovora propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice. Ipak, odgovor na kibernetičke napade, sabotaže i druge hibridne operacije može biti znatno manje jednoznačan.
NATO: Spremni smo braniti članice
NATO nije komentirao povjerljive američke obavještajne procjene.
- Uvijek razmatramo i pripremamo se za različite scenarije. NATO prati situaciju i spremni smo odvraćati i braniti se kada je to potrebno, što nastavljamo i pokazivati - rekao je glasnogovornik NATO-a Martin O'Donel.
NATO je posljednjih godina značajno ojačao odbranu istočnog krila, dok Savez navodi da su ruska kršenja zračnog prostora, kibernetički napadi i sabotaže sve učestaliji. NATO je u septembru prošle godine pokrenuo i operaciju Istočna straža radi jačanja nadzora i odbrane cijelog istočnog krila.
Dron s eksplozivom pronađen u Njemačkoj
Nove procjene objavljene su nakon niza incidenata koji dodatno zabrinjavaju zapadne sigurnosne službe.
Američke vlasti procjenjuju da je dron s vojnim eksplozivom, pronađen ove sedmice na aerodromu Leipzig/Halle u Njemačkoj, povezan s ruskim obavještajnim službama. Njemačke vlasti zasad nisu javno pripisale odgovornost za incident Rusiji.
- Viđanja dronova i prijetnje dronovima, uključujući one u hibridnom kontekstu, poznajemo iz prošlosti. To da se na aerodromu nalazi dron naoružan eksplozivom novi je scenarij prijetnje - rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt.
Njemačko Vijeće za nacionalnu sigurnost, kojim predsjedava kancelar Fridrih Merc, sastalo se danas kako bi razgovaralo o incidentu.
SAD istovremeno troši velike zalihe projektila
Zabrinutost zbog moguće ruske eskalacije dolazi u trenutku kada američki vojni vrh upozorava na pritisak na zalihe ključnog streljiva nakon pomoći Ukrajini i velike količine oružja potrošene u ratu s Iranom.
Među sistemima čije su zalihe pod pritiskom nalaze se presretači za Patriot i THAAD, projektili Stinger te pojedini projektili dugog dometa. Pentagon odbacuje tvrdnje da Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno streljiva za izvršavanje svojih vojnih zadaća.
Aktuelni američki predsjednik Donald Tramp poručio je da SAD raspolaže velikim količinama pojedinih vrsta streljiva te da odbrambene kompanije povećavaju proizvodne kapacitete.
Stanje zaliha utiče na planiranje američkih vojnih zapovjednika za moguće buduće sukobe, uključujući potencijalnu rusku eskalaciju prema NATO-u i mogući rat s Kinom na Pacifiku.
Raste broj civilnih žrtava ruskih napada
Istovremeno raste broj civilnih žrtava ruskih napada na Ukrajinu. Ujedinjene nacije navode da su projektili dugog dometa i dronovi postali vodeći uzrok civilnih žrtava. Od decembra 2025. do kraja maja ove godine ukupan broj poginulih i povrijeđenih civila bio je 40 posto veći nego u istom periodu godinu ranije.
Američki diplomatski pokušaji da se okonča rat između Rusije i Ukrajine zasad nisu doveli do dogovora. Zapadne sankcije pogodile su rusku ekonomiju, ali nisu zaustavile ruske napade na Ukrajinu.
