Nova serija krvavih obračuna i upotrebe vatrenog oružja sa sarajevskim ulicama ponovo je otvorila pitanje djelovanja organizovanih kriminalnih grupa i sigurnosne situacije. Tri teška oružana incidenta u svega nekoliko dana, te još dvije pucnjave u proteklom mjesecu, u kojima su mete bile osobe povezivane s kriminalnim miljeom, uznemirile su i uplašile građane. Policijske agencije intenzivno tragaju za osumnjičenima, dok ranjene u bolnicama čuvaju specijalci s dugim cijevima.
Posljednji događaji ponovo su u fokus vratili ime Darka Eleza, jednog od najpoznatijih kriminalaca s prostora bivše Jugoslavije, kao i dugogodišnji sukob njegovog kriminalnog kruga s grupom oko Đorđa Ždrale. Policija je nakon pucnjava u Istočnom Sarajevu okrivila tužilaštva i sudove, jer se poznati kriminalci nalaze na slobodi a ne iz rešetaka. Još nisu zvanično povezali posljednje pucnjave, ali okolnosti pod kojima su se dogodile ne ostavljaju prostor sumnji da je riječ o novoj eskalaciji obračuna u podzemlju.
Ozbiljno posmatrati
Akademik prof. dr. Nedžad Korajlić, rukovodilac Studija sigurnosti CEPS-a u Kiseljaku, upozorava da se ovakvi događaji moraju posmatrati mnogo ozbiljnije od pojedinačnih incidenata.
- Posljednje pucnjave i nasilni obračuni na području Istočnog Sarajeva moraju se posmatrati veoma ozbiljno. Posebno zabrinjava kada imamo više događaja u kratkom periodu, jer tada više ne govorimo samo o izolovanom incidentu, nego se mora analizirati postoji li njihova međusobna povezanost, ko su akteri, kakvi su njihovi odnosi i postoji li opasnost od nastavka nasilja - kaže Korajlić.
Ipak, upozorava da se u ovoj fazi istrage ne smije olako koristiti termin "mafijaški obračun".
- Bio bih oprezan s izrazom „mafijaški obračun“ sve dok policija i tužilaštvo ne utvrde činjenice. U javnosti postoje različite informacije o mogućim vezama pojedinih osoba i kriminalnih grupa, ali kriminalistički pristup zahtijeva da se polazi od činjenica koje su provjerene, a ne od pretpostavki - ističe on.
Odgovor nadležnih
Naglašava da odgovor institucija ne smije biti ograničen samo na potragu za počiniocima nakon pucnjave.
- Reakcija policijskih i drugih nadležnih organa mora biti brza, koordinirana i dugoročna. Represivna reakcija nakon pucnjave nije dovoljna. Ključno pitanje je šta su policijske i obavještajno-sigurnosne strukture znale prije ovih događaja i jesu li postojali indikatori koji su mogli ukazivati na pripremanje novih sukoba - smatra Korajlić.
Posebno ukazuje na činjenicu da organizovani kriminal ne poznaje administrativne granice.
Sarajevo i Istočno Sarajevo predstavljaju praktično jedinstven sigurnosni prostor i informacije između nadležnih policijskih organa moraju se razmjenjivati pravovremeno i operativno. Građanin ne treba razmišljati gdje završava jedna, a počinje druga policijska nadležnost.
- Njega zanima da je siguran. Upravo zato tamo gdje kriminal ne poznaje granice, saradnja policijskih organa mora biti još snažnija - poručuje Korajlić.
Sigurnosna situacija u Sarajevu
Prema njegovim riječima, nekoliko teških nasilnih događaja ne znači da je Sarajevo nesiguran grad, ali opravdano narušava osjećaj sigurnosti građana, zbog čega je, kako ističe, neophodan intenzivniji operativni rad policijskih i obavještajnih struktura te zajedničko djelovanje svih nadležnih institucija.
