Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je iznio tvrdnje da se Kina miješala u predsjedničke izbore 2020. godine, navodeći da je deklasificirao obavještajne dokumente koji, prema njegovim riječima, to potvrđuju. Međutim, američke obavještajne službe ranije su zaključile da nema dokaza o kineskom miješanju u te izbore.
Tramp je u četvrtak iz Bijele kuće održao polusatni govor, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prevari i stranom utjecaju na izbore koje je 2020. godine izgubio od Džoa Bajdena.
U korist Bajdena
Kazao je da je deklasificirao stotine obavještajnih dosijea za koje tvrdi da pokazuju kako je Peking pokušao utjecati na izbore u Bajdenovu korist.
Tokom obraćanja, kojem su prisustvovali članovi njegovog najužeg tima, a bez mogućnosti da mu novinari postavljaju pitanja, Tramp je optužio Kinu da je "nezakonito pribavila" 220 miliona biračkih dosijea s ličnim podacima.
Također je ustvrdio da je Kina "kupila, ukrala ili hakovala podatke birača u 18 saveznih država" te optužio odgovorne osobe da o tome nisu obavijestile državne institucije i Kongres.
Ipak, nije ponudio dokaze da je Kina navodno prikupljene podatke iskoristila za mijenjanje izbornih sistema ili utjecaj na ishod izbora.
Kineska ambasada u Vašingtonu odbacila je njegove tvrdnje, poručivši za Reuters da se Peking "nikada nije i nikada neće miješati u predsjedničke izbore".
Narušavanje povjerenja
Demokrate su Trampove izjave ocijenile pokušajem da se naruši povjerenje u sigurnost predstojećih novembarskih međuizbora, na kojima će se odlučivati o kontroli nad Kongresom do kraja njegovog predsjedničkog mandata.
Trampove tvrdnje suprotne su ranijim procjenama američke obavještajne zajednice. U izvještaju Nacionalnog obavještajnog vijeća iz 2021. godine navedeno je da postoji "visoko povjerenje" da se Kina nije miješala u izbore 2020. godine, uz ocjenu da nijedan mogući ishod nije bio dovoljno povoljan da bi Peking rizikovao posljedice eventualnog razotkrivanja.
Govor je održan nakon objave ankete Washington Posta i Ipsosa, prema kojoj je Trampov rejting odobravanja pao na 37 posto, dok su birači izrazili zabrinutost zbog rasta troškova života i rata s Iranom.