HVAR - Dok hiljade turista svakog ljeta hrle ka obali Hvara, unutrašnjost ostrva krije gotovo zaboravljeno mjesto čija priča o vrtoglavom usponu i tragičnom padu ostavlja bez daha.
Riječ je o Velom Grablju, selu koje je nekada vrvjelo životom i bogatstvom, a danas broji tek šačicu stanovnika koji čuvaju uspomene na njegovo zlatno doba.
View this post on Instagram
Najvažniji fakti:
- Velo Grablje je nekada bilo jedno od najbogatijih sela na Hvaru, poznato kao „selo milionera“.
- Danas ima svega 20 stanovnika, dok ih je prije stotinu godina bilo oko 500.
- Privredni uspon zasnivao se na uzgoju lavande i proizvodnji eteričnog ulja.
- Sredinom 20. vijeka Velo Grablje bilo je najveći proizvođač lavandinog ulja u Dalmaciji.
- Hvar je decenijama bio među najznačajnijim područjima za uzgoj lavande na Mediteranu.
- Pad cijena ulja, iseljavanje mladih i požari doveli su do propadanja sela.
- U najtežem periodu u selu je živjelo samo sedam stalnih stanovnika.
- Danas se mjesto polako obnavlja zahvaljujući turizmu i Festivalu lavande.
- Ovogodišnji Festival lavande održava se 3. i 4. jula.
Selo u kojem je vrijeme stalo
Daleko od gužve popularnih hvarskih odredišta, na svega dvadesetak minuta vožnje od grada, nalazi se selo koje na prvi pogled djeluje kao da je ostalo zamrznuto u nekom davno prohujalom vremenu. Skriveno među brežuljcima, vinogradima i kamenim ogradama, posjetioce dočekuje gotovo nestvarna tišina koju remeti tek pjevanje ptica ili šum vjetra. Njegove uske kamene ulice, stare tradicionalne kuće sa drvenim kapcima i atmosfera potpunog mira stvaraju utisak da je vrijeme ovdje stalo. Ipak, ta idilična slika krije duboku demografsku dramu. Prema posljednjem popisu stanovništva, Velo Grablje danas ima svega dvadeset stanovnika, dok ih je prije samo stotinu godina bilo čak pet stotina.
Iako ga danas posjetioci otkrivaju zbog autentične dalmatinske arhitekture i mirnog ambijenta, razlog njegovog nekadašnjeg prosperiteta nije bio turizam, koji je u to vrijeme bio tek u povoju. U Velom Grablju nije bilo luksuznih vila ni bogatih stranaca, već nešto što je u tom periodu bilo daleko vrednije i unosnije, nepregledna polja lavande, piše Večernji list.
Priča o hvarskom ljubičastom zlatu počinje krajem dvadesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme kada su ostrvski vinogradi bili pogođeni izuzetno teškim periodom zbog bolesti plamenjače koja je uništavala čokote vinove loze. U potrazi za novom kulturom koja bi mogla da uspijeva na krševitom, kamenitom i sušnom tlu, mještanin Bartul Tomićić prvi je prepoznao ogroman potencijal u uzgoju lavande i proizvodnji dragocjenog eteričnog ulja. Iako je lavanda na ostrvu postojala i ranije kao samonikla biljka, upravo je on započeo njen sistematski razvoj kao poljoprivredne kulture koja će ubrzo promijeniti sudbinu cijelog kraja.
View this post on Instagram
Kako je lavanda donijela bogatstvo
Nakon propasti vinograda, stanovnici su očajnički tražili novi izvor prihoda, a pokazalo se da je hvarska klima, s velikim brojem sunčanih dana i malo padavina, idealna za uzgoj ove aromatične biljke. Ubrzo je Velo Grablje postalo neprikosnoveni centar proizvodnje, a sredinom 20. vijeka lavanda je donosila toliko dobre prihode da su stanovnici sela bili među najimućnijima na cijelom ostrvu.
Mjesto je tada steklo laskavi nadimak "selo milionera", a u jednom periodu bilo je i najveći proizvođač lavandinog ulja u čitavoj Dalmaciji. Gotovo svaka porodica učestvovala je u zahtjevnom procesu, od berbe na strmim padinama do destilacije i prodaje ulja koje je bilo izuzetno traženo na tržištu. Opojni miris ljubičastih polja postao je zaštitni znak ovog dijela Hvara, a ostrvo je sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka bilo jedno od najvažnijih područja za uzgoj lavande na čitavom Mediteranu, rame uz rame sa francuskom Provansom.
Međutim, zlatno doba lavande, nažalost, nije dugo potrajalo. Globalno tržište se promijenilo, otkupne cijene eteričnog ulja počele su naglo da padaju, čineći proizvodnju sve manje isplativom. Istovremeno, mladi su, u potrazi za obrazovanjem i boljim poslovnim prilikama, masovno odlazili na kopno, ostavljajući za sobom starije generacije. Situaciju su dodatno pogoršali i veliki požari koji su uništili dio vrijednih zasada, pa se selo postepeno počelo prazniti.
U najtežim godinama u Velom Grablju ostalo je svega sedam stalnih stanovnika dok su kamene kuće, nekada pune života i smijeha, postale tihi svjedoci prošlih vremena. Priča o Velom Grablju tako je postala simbol nestajanja tradicionalnog života na dalmatinskim ostrvima.
Iako danas ima manje stanovnika nego ikada prije, Velo Grablje i dalje živi, ali nekim sporijim, mirnijim i drugačijim ritmom. Upravo ta tišina i autentična atmosfera danas privlače posjetioce koji žele da upoznaju drugačije, skrivenije lice Hvara, daleko od gužve i glamura.
View this post on Instagram
Preporod zahvaljujući festivalu
Posljednjih godina selo doživljava svojevrsni preporod zahvaljujući velikom trudu lokalne zajednice i entuzijasta usmjerenih na očuvanje tradicije i kulturne baštine. Nekadašnje zlatno doba lavande pretvoreno je u prepoznatljiv identitet mjesta, a njegov najpoznatiji događaj je Festival lavande, koji se tradicionalno održava početkom jula i privlači sve veći broj posjetilaca.
Ove godine festival će se održati 3. i 4. jula, a sezona lavande je već u toku, pa se širom Hvara ponovo mogu vidjeti predivni ljubičasti zasadi koji se talasaju na ljetnom povjetarcu.
