Rasprava o prijedlogu rezolucije o Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret (DP), izazvala je žestoke polemike u Hrvatskom saboru.
Svi zastupnici Hrvatskog sabora podržali su u utorak, raspravljajući o DP-ovoj rezoluciji, njen navodni cilj - jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, no većina klubova postavila je pitanje može li predloženi dokument pridonijeti tom cilju ili služi tek za dizanje rejtinga predlagatelja na domaćoj sceni.
Razvodnjeni tekst
Most i nezavisni poslanik Nino Raspudić podržat će rezoluciju uprkos tome, kako su naveli, što ju je HDZ ublažio. Nikola Grmoja (Most) naglasio je da je dokument izgubio ključne zahtjeve DP-a te smo "dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji".
Most je uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme, pozivaju Vladu da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, proglašavanje personom non grata političkih zvaničnika koji podstiču izborni inženjering i negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koje negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet.
Traže i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava, uvođenje obaveze Vlade RH da izvještava Sabor o provođenju rezolucije te, ako ne bude napretka, pokrene međunarodne konsultacije o trajnom rješavanju položaja Hrvata u BiH.
Predlažu i brisanje Mostarskog sporazuma jer, kažu, ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta RH. Most i Raspudić kritični prema HDZ-u Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da saradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim faktorima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom.
- Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš, očekivala se ljuta trava, na kraju izniknula maćuhica, najavljivao se viski, a na koncu izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ovog laksativa - ustvrdio je Raspudić, poručivši da je HDZ nastavio politiku popuštanja prema pitanju Hrvata u BiH.
Plenkovićev HDZ
- Vrijeme je da Hrvatska prestane diplomatski šaptati i konačno jasno osudi odluke koje su dovele do neravnopravnosti Hrvata u BiH. Plenkovićev HDZ ne vodi prema BiH Hrvatsku, već francusku i briselsku politiku, a ona je dokazano antihrvatska. Ovo je već i izdajnička politika. DP-u se treba priznati jedno, skinuli ste masku HDZ-u do kraja i izvrsno je da Hrvati u BiH vide kakvu podršku imaju od ovakve vlasti - poručio je.
Lijeva opozicija i poslanici nacionalnih manjina upozorili su da dokument neće riješiti probleme Hrvata u BiH i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa. Arsen Bauk (SDP) rekao je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te da rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske. - U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njenih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo, da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH - istakao je.
I Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se problem može riješiti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz podršku Hrvatske i EU.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ovaj dokument gleda, kazala je, kao "prvenstveno bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje imidža", a ne kao pokušaj rješavanja problema. Upozorila je da se premalo pažnje posvećuje demografskom opstanku Hrvata u BiH, podsjetivši da konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda postoji samo dok Hrvati zaista žive u BiH.
Igor Peternel (DOMiNO) boji se da je "istinska svrha" deklaracije usmjerena prema domaćoj javnosti, a ne prema BiH.
- Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je koreografija prigodničarskog, paradnog i folklornog patriotizma - ustvrdio je.
SDSS i zastupnik bošnjačke manjine protiv rezolucije Protiv rezolucije su SDSS i poslanik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da DP nema politički kredibilitet za takvu inicijativu te da svojim pristupom više produbljuje nego rješava odnose u BiH.
DP na izborima u Hrvatskoj radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH, šuti o podzastupljenosti velikog broja hrvatskih građana u pogledu njihovog biračkog prava i ovu inicijativu preduzima da bi zaustavio sunovrat svog rejtinga.
Izborni trenutak
- Proigrali ste svoje vukovarske karte, držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste svoje antisrpske karte držeći Hrvatsku taocem takve politike, sad ste se dohvatili hrvatsko-bosanskohercegovačkih karata, manite se toga - poručio je.
I Hodžić se pita hoće li rezolucija zaista pomoći Hrvatima u BiH. Podržava, kaže, punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar BiH.
Vladajući su istakli kako je riječ o dokumentu kojim Sabor potvrđuje zaštitu Hrvata u BiH kao trajni nacionalni interes RH. Tomislav Josić (DP) rekao je da rezolucija određuje "smjer hrvatske državne politike prema BiH za godine koje dolaze", naglasivši kako se radi o aktu Hrvatskog sabora koji prvi put jasno, argumentirano i historijski utemeljeno vrednuje ulogu
Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane, a istakao je i da rezolucija "dolazi u važnom izbornom trenutku kada se u BiH približavaju izbori, a hrvatski narod i dalje živi u neizvjesnosti hoće li ponovo biti izloženi izbornom inženjeringu". Zdravka Bušić (HDZ) poručila je kako zaštita Hrvata u BiH predstavlja vitalan interes RH te da to nije samo fraza, prenosi Hina.
