Po prvi put nakon 2004. godine Turska je danas i sutra domaćin NATO samita, koji se smatra ključnim za budućnost saveza, ali i globalnu sigurnost. Samit u Ankari okupit će predsjednike i ministre iz 32 zemlje članice, uključujući predsjednika SAD-a Donalda Trampa. Osim afirmacije pozicije Turske i razvoja njene, ali i odbrambene industrije na globalnom planu, rat u Ukrajini i preuzimanje odgovornosti za vlastitu sigurnost od strane EU, među ključnim su temama.
Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba, Denis Avdagić kaže da NATO funkcionira što pokazuje i samo održavanje samita.
- NATO je organizacija koja funkcionira po principu konsenzusa, a to je izuzetno teško. Povećala se jako, veliki je broj članica i u takvim okvirima vrlo je teško funkcionirati. Ni jednoj porodici to često ne polazi za rukom, u uvjetima gdje postoje ljubav i krvna veza imate problem da se svi slože, ali na neki način NATO je to uspijevao. Uz jako puno rada, diplomatije, pregovaranja, svega što se događa između samita – dodaje Avdagić.
Evropa preuzima odgovornost
Smatra da je odmah po završetku Hladnog rata bilo vrijeme da se razmisli o tome da Evropa preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost, ali jedan od razloga zbog kojih to nije urađeno je i stav evropskih članica da bi to predstavljalo uvredu za SAD. O tome se razgovara više od 30 godina kasnije. U međuvremenu, podsjeća naš sagovornik, Evropa je tražila svoj put, a mi preživljavali krvavi raspad Jugoslavije.
- Tu je opet NATO, kojem to zapravo i nije bila zadaća, uskočio. Rodila se misija u BiH, na Kosovu, da NATO prije toga preuzme kontrolu mora Crne Gore, zračni prostor iznad BiH u misiji koja je izuzetno puno značila. Radili su se koraci koji su bili nezamislivi, a trebalo je prelomiti među zemljama članicama da se to postigne. Bio je tada jedan veliki generalni sekretar NATO-a, Manfred Verner, kojeg su svi zaboravili. Čini mi se da nema svoju ulicu nigdje u BiH, a vjerovatno bi trebao imati. I u Hrvatskoj također. On je neumorno, čak i pred svoju smrt, zagovarao reakciju NATO-a, prije svega na području zahvaćenim ratom. Doslovno je s infuzijom došao na zasjedanje Sjevernoatlantskog vijeća da bi iznio svoje zalaganje prvenstveno za BiH – sjeća se Avdagić.
"Igra brojki"
Na ovom samitu očekuje nastavak “igre brojki” o izdvajanju 5 posto BDP-a za odbranu, ali i razgovore o preuzimanju uloge SAD-a od strane evropskih saveznika, kada je sigurnost Evrope u pitanju. Avdagić očekuje i usvajanje kraće deklaracije, u skladu s inicijativom američkog predsjednika Trampa.
- Amerika je sad jasno rekla, a nisu oni tu u krivu, vrijeme je da preuzmete odgovornost za svoj kontinent u svoje ruke. Dobro je što je Turska domaćin. Mislim da su saveznici i o tome razmišljali, jer Turska se gleda kao posrednik, a predsjednik Erdoan ima dobar odnos s američkim predsjednikom Trampom, uvažavanje među evropskim kolegama. Smanjio se taj odnos propitivanja razine demokratije i ljudskih prava – kaže Avdagić.
Iz perspektive BiH, ključno pitanje je hoće li djelimično narušeni odnosi Evrope i SAD, podjele koje su vidljive i unutar PIC-a prilikom izbora novog visokog predstavnika, utjecati i na operativnost NATO-a i sigurnosnu situaciju u ovom dijelu svijeta.
Angažman NATO-a
Avdagić naglašava da za bilo kakav angažman NATO-a u ovom trenutku nema nikakve potrebe, a Evropa je posredstvom EUFOR-a preuzela odgovornost.
- U ovom trenutku postoji visok stupanj očekivanja da će sljedeći visoki predstavnik biti i posljednji i da politici i građanima BiH treba predati odgovornost da upravljaju svojom zemljom. Mislim da se NATO-u i Evropi treba zahvaliti na onome što su napravili, ali da je došlo vrijeme da se to zatvori, jer nema smisla da, toliko godina nakon rata, BiH i dalje bude svojevrsni protektorat. NATO će se sigurno dodatno reformirati i mijenjati narednih godina. Dok god su ta vrata otvorena, to je perspektiva koja postoji. Niko ne govori o nemogućnosti daljnjeg širenja NATO-a i to je izuzetno važno. Vidjeli smo pristupanje Crne Gore, Makedonije, Kosovo bi to vrlo rado ali je u specifičnoj situaciji … Vrata su otvorena, ideja jeste da se evropski prostor u nekom vremenu zaokruži s dvije ključne organizacije – EU i NATO-om. To bi otvorilo nove mogućnosti za cijeli kontinent. Na tome se radi, ali nema dovoljno hrabrosti ni dijaloga unutar zemlje, iako raduje podrška članstvu BiH u EU, koja je je na razini RS veća od 54 posto. Nije nemoguće da se u nekom vremenu zaključi da će EU zadovoljavati evropske potrebe na razini sigurnosti – zaključuje vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Pored NATO članica, samitu će prisustvovati i indo-pacifički partneri Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja, čime će se sigurnosne agende euroatlantskog i indo-pacifičkog prostora naći za istim stolom. NATO Samit Forum odbrambene industrije, koji se posljednjih godina održava kao važan prateći događaj, bit će održan u Ankari u okviru programa samita. Samit će pratiti gotovo 3.000 novinara, televizijskih ekipa, fotoreportera, predstavnika digitalnih medija i međunarodnih emitera iz cijelog svijeta. Bit će raspoređeno ukupno 56.288 službenika sigurnosti, uključujući 48.841 policajca i 7.447 pripadnika žandarmerije. 639 osoba će vršiti 24-satni cyber nadzor radi borbe protiv cyber kriminala i sigurnosnih prijetnji.
