Cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, što izaziva nezadovoljstvo vozača i otvara pitanje opravdanosti novih poskupljenja na benzinskim pumpama.
Iako na svjetskom tržištu u posljednjem periodu nije bilo velikih poremećaja koji bi značajno uticali na nabavne cijene, potrošači primjećuju da se rast cijena vrlo brzo prenosi na tržište u BiH.
Ekonomski analitičar Igor Gavran za "Avaz“ ističe da je značajan rast cijena nafte u BiH još uvijek neopravdan, navodeći da se raniji pad cijena na svjetskom tržištu nije adekvatno odrazio na domaće tržište.
Energetski pritisak
Prema njegovim riječima, tokom perioda nižih cijena nafte i primirja na Bliskom istoku, cijene goriva u BiH nisu smanjene u skladu s kretanjima na globalnom tržištu.
- Ne samo da još nisu iscrpljene sve rezerve goriva uvezenog po nižim cijenama, nego je i nakon rasta cijena nafte bilo moguće nabaviti gorivo po povoljnijim cijenama jer je proizvedeno od ranije kupljene nafte – kazao je Gavran.
On smatra da podaci o poslovanju pojedinih kompanija iz naftnog sektora pokazuju obrazac prema kojem cijene rastu brže i više kada rastu troškovi, dok se pri padu cijena smanjuju sporije i manje.
Realna osnova
Ipak, Gavran upozorava da bi u narednom periodu poskupljenja mogla imati realnu osnovu ukoliko dođe do dalje eskalacije sukoba i problema s transportom nafte kroz Hormuški moreuz.
- Najgori scenarij bio bi oštećenje ili uništenje iranske energetske infrastrukture. U tom slučaju ni završetak rata ne bi odmah riješio problem, jer bi za obnovu proizvodnih i distributivnih kapaciteta bile potrebne godine. To bi moglo dovesti do dramatičnog rasta cijena, pa čak i nestašica nafte i plina – upozorio je Gavran.
Dodao je da ni period ranijih nižih cijena nafte u BiH nije iskorišten za stvaranje rezervi goriva po povoljnijim cijenama niti za ponovno pokretanje Rafinerije nafte Bosanski Brod.
Zbog toga su, kako navodi, kupci u BiH i dalje direktno izloženi svakom novom rastu cijena na svjetskom tržištu.